Bitcoin ili zlato: dugoročna isplativost i ključne razlike koje dijele ulagače

Bitcoin ili zlato – što je isplativije? Zašto bitcoin fanovi ne vjeruju zlatu (i gdje vide prednost Bitcoina)

Ako u Google upišete “bitcoin ili zlato što je isplativije”, brzo ćete vidjeti da se rasprava gotovo uvijek svodi na isto: povjerenje u ponudu (supply) i mogućnost provjere autentičnosti. Upravo tu bitcoin fanovi najčešće “lome koplja” sa zagovornicima zlata.

U nastavku razlažemo glavne razloge zašto dio bitcoin zajednice ne vjeruje zlatu kao dugoročno najboljoj zaštiti vrijednosti – i koje prednosti Bitcoina ističu kao presudne.

1) Ograničen supply: Bitcoin ima tvrdu granicu, zlato nema

Bitcoin: maksimalno ~21 milijun
Bitcoinova monetarna politika je unaprijed definirana u protokolu: ukupna količina bitcoina nikada ne bi trebala premašiti ~21 milijun. Novi BTC nastaju kroz nagradu rudarima (block subsidy), a ta se nagrada prepolovi svakih 210.000 blokova (otprilike svake 4 godine).

Drugim riječima: supply je programiran.

Zlato: ponuda se povećava svake godine
Kod zlata ukupna količina “iznad zemlje” (above-ground stock) raste jer se zlato kontinuirano kopa (i reciklira). Poanta bitcoin fanova: zlata s vremenom može biti više, dok je Bitcoin dizajniran tako da bude sve “tvrđi” (sve manja nova emisija).

2) “Nevidljivo sagorijevanje”: s godinama Bitcoina može biti efektivno manje

Ovo je argument koji se često pogrešno pojednostavi, pa ga treba reći precizno:

- Protokol i dalje ima maksimalnu granicu (~21M).
- Ali dio BTC-a može postati trajno nedostupan zbog izgubljenih privatnih ključeva (stari walleti, zaboravljeni seedovi, uništeni diskovi…).

Različite analize procjenjuju da je otprilike 2,3 do 4 milijuna BTC potencijalno trajno izgubljeno (raspon ovisi o metodologiji).

Poanta bitcoin fanova: čak i ako je nominalni maksimum 21M, efektivno raspoloživ supply može s godinama biti manji jer se izgubljeni BTC ne može “ponovno iskovati” niti vratiti bez ključeva.

3) “Lažno zlato”: fizički svijet nosi operativni rizik

Zlato je fizička roba i zato ima fizičke rizike:

- krivotvorine (npr. jezgra od metala slične gustoće),
- lažni žigovi rafinerija,
- potreba za testiranjem, čuvanjem, transportom i osiguranjem.

Poznati su slučajevi i upozorenja oko sofisticiranih krivotvorina, a bitcoin fanovi tu povlače jasnu crtu: “Kod Bitcoina nema lažnih poluga – sve je provjerljivo na mreži.”

4) “Bitcoin se ne može lažirati, duplicirati ili kopirati” – što to zapravo znači?

Ovu rečenicu vrijedi formulirati točno:

- Na Bitcoin mreži ne možete proizvesti “lažni BTC” iznad pravila protokola, jer mrežni konsenzus i pravila validacije blokova/izdavanja nagrade ograničavaju emisiju (halving, blok-subsidy, ukupna putanja do ~21M).
- Ne možete “duplicirati” isti BTC i potrošiti ga dvaput (double spend) bez da ostatak mreže to odbaci.

Važno: moguće je napraviti “kopiju” koda (fork ili novi coin), ali to nije isto što i krivotvorenje BTC-a na originalnom Bitcoin blockchainu. Bitcoin fanovi kad kažu “ne može se kopirati”, najčešće misle upravo na nemogućnost stvaranja dodatnih BTC jedinica unutar pravila originalne mreže.

5) Halving svake ~4 godine: zašto je to psihološki i ekonomski važno

Što halving radi?
Bitcoin halving prepolovi nagradu za rudarenje svakih 210.000 blokova (otprilike 4 godine), pa se stopa stvaranja novih BTC-a s vremenom smanjuje.

Konkretniji primjer (nedavni halving)
Četvrti halving dogodio se oko 20. travnja 2024. na bloku 840.000, kada je nagrada pala s 6,25 BTC na 3,125 BTC.

Bitcoin fanovi to vole usporediti s “monetarnom disciplinom”: supply se ne povećava proizvoljno, nego se emisija automatski steže kroz vrijeme.

6) Bitcoin ili zlato – što je isplativije? Kako realno usporediti

Kad netko traži “bitcoin ili zlato što je isplativije”, često zapravo pita: što ima bolji omjer potencijalnog prinosa i rizika u mom vremenskom horizontu?

Evo najpoštenijeg okvira:

Bitcoin je “digitalna oskudica” s većom volatilnošću
Prednosti koje bitcoin fanovi ističu:
- programirana oskudica (halving + limit ~21M)
- potencijalno manji efektivni supply zbog izgubljenih ključeva
- jednostavnija provjera “autentičnosti” putem mreže (bez laboratorija i logistike)
- lakša prenosivost (globalno slanje bez fizičkog transporta)

Rizici:
- visoka volatilnost cijene
- regulatorni i tržišni ciklusi
- operativni rizik korisnika (sigurnost privatnih ključeva)

Zlato je “fizička oskudica” s drugačijim skupom rizika
Prednosti:
- tisućljetna uloga u čuvanju vrijednosti i široka prihvaćenost
- manja volatilnost u odnosu na bitcoin u mnogim razdobljima (ali ne uvijek)

Nedostaci koje bitcoin fanovi često naglašavaju:
- supply raste (rudarenje + reciklaža)
- veći troškovi čuvanja/transporta
- rizik krivotvorina i potrebe za testiranjem

Zašto bitcoin fanovi biraju pravila umjesto pretpostavki

Bitcoin fanovi ne “ne vjeruju zlatu” zato što misle da je zlato bezvrijedno – nego zato što smatraju da zlato ima strukturne slabosti: ponuda mu raste, provjera autentičnosti i logistika nose trošak i rizik, a fizičko tržište ima prostor za prijevare.

S druge strane, Bitcoin doživljavaju kao imovinu s jasnim pravilima: ograničen supply (~21M), halving svake ~4 godine, te mogućnost da efektivna količina s vremenom bude i manja zbog izgubljenih ključeva.

Ako je vaš upit “bitcoin ili zlato što je isplativije”, realan odgovor je: ovisi o vašem horizontu, toleranciji na volatilnost i načinu upravljanja rizikom. Ali sada barem znate zašto bitcoin strana priče toliko inzistira na ponudi i provjerljivosti.

Podrži trud i podijeli ovaj članak

#kriptovalute #kriptoteme #kripto #bitcoin #zlato #halving